info@ekonos.hr +385 1 4881 590
Sezonski obrti u Hrvatskoj

Sezonski obrti u Hrvatskoj

Autor: Lotar Bengin

Objavljeno: 19.07.2024.

Sezonski obrt predstavlja specifičan oblik poslovanja u Hrvatskoj, gdje obrtnici ostvaruju dohodak samo tokom određenog dijela godine, zbog prirode svojih djelatnosti. Prema članku 3. Zakona o obrtu, sezonski obrt može se obavljati najduže devet mjeseci unutar jedne kalendarske godine, bilo neprekidno ili s prekidima. Ovaj način poslovanja naročito je koristan za djelatnosti koje su vezane za turističku sezonu ili poljoprivredne cikluse.

 

Vrste Sezonskih Obrta

Djelatnosti koje se mogu obavljati kao sezonski obrti obuhvaćaju širok spektar aktivnosti, uključujući:

- Poljoprivreda: Uzgoj jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva, pomoćne djelatnosti nakon žetve.

- Šumarstvo: Uzgoj šuma, skupljanje šumskih plodova.

- Ribolov i akvakultura: Ulov ribe i uzgoj morskih organizama.

- Prerada hrane: Prerada mesa, ribe, voća i povrća.

- Proizvodnja pića: Uključujući vino i druge alkoholne napitke.

- Građevina: Radovi na izgradnji i održavanju zgrada i infrastrukture.

- Turizam i ugostiteljstvo: Smještaj, restorani, i ostale uslužne djelatnosti povezane s turizmom.

 

Oporezivanje Sezonskih Obrtnika

Sezonski obrti mogu se oporezivati na dva načina:

1. Paušalno oporezivanje: Ovo je jednostavniji oblik oporezivanja gdje se dohodak utvrđuje paušalno, ovisno o ukupnim godišnjim primitcima. Paušalni porez se obračunava i plaća na temelju kategorija dohotka, koje su definirane u propisima.

  

2. Oporezivanje prema poslovnim knjigama: U ovom slučaju, dohodak se utvrđuje kao razlika između stvarno nastalih primitaka i izdataka. Ovaj način je složeniji i zahtijeva vođenje detaljnih poslovnih knjiga.

 

Prednosti i Uvjeti za Sezonske Obrtnike

Jedna od glavnih prednosti sezonskog obrta je fleksibilnost koja omogućava obrtnicima da usklade svoje poslovanje s periodima kada je potražnja za njihovim uslugama ili proizvodima najveća. Fizičke osobe koje žele obavljati sezonski obrt moraju ispuniti opće i posebne uvjete propisane Zakonom o obrtu. Opći uvjeti uključuju pravnu podobnost i pravo korištenja poslovnim prostorom, dok posebni uvjeti mogu uključivati stručnu osposobljenost i zdravstvene uvjete, ovisno o vrsti djelatnosti.

 

Zaključak

Sezonski obrti predstavljaju značajan dio hrvatske ekonomije, posebno u sektorima kao što su poljoprivreda, turizam, i ugostiteljstvo. Pravilno upravljanje i oporezivanje ovih obrta ključno je za njihovu održivost i uspjeh. Pružanjem mogućnosti za fleksibilno poslovanje, sezonski obrti omogućavaju obrtnicima da maksimalno iskoriste period visokog tržišnog interesa, dok paušalno oporezivanje olakšava administrativne obveze, čineći ovaj oblik poslovanja atraktivnim za mnoge poduzetnike.