Nadoknada fiksnih troškova u djelatnostima pogođenim Koronavirusom COVID-19, Dokapitalizacija d.o.o. i j.d.o.o.

Pripremila: Biljana Stanković, porezna savjetnica Objavljeno: 11.10.2021. 1) Nadoknada fiksnih troškova u sklopu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19) za kolovoz 2021. Početkom rujna objavljena je Uputa Ministarstva financija, Porezne uprave o provedbi mjere nadoknade dijela ili svih fiksnih troškova u sklopu Mjere potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19) za kolovoz 2021. godine. Ova mjera primjenjuje se na poduzetnike „kojima je tijekom kolovoza 2021. godine Odlukama Civilne zaštite RH obustavljen rad ugostiteljskih objekata i pružanja ugostiteljskih usluga na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, odnosno ograničen rad ugostiteljskih objekata i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja pružaju ugostiteljske usluge na način da hranu, piće, napitke i slastice mogu usluživati na prostoru za usluživanje na otvorenom i to  isključivo gostima koji sjede za stolovima“. Fiksni troškovi koji se mogu nadoknaditi su:

• Mjesečni trošak najma, zakupa odnosno koncesijske naknade poslovnog prostora u kojem se obavlja djelatnost,
• Mjesečni trošak najma softverske opreme za fiskalizaciju,
• Trošak obvezne pričuve,
• Mjesečni trošak električne energije , vode uz pripadajuće naknade, plin, troškovi vezani uz korištenje toplinske mreže i odvoz komunalnog otpada,
• Trošak komunalne naknade,
• Mjesečni trošak direktne spomeničke rente,
• Mjesečna pristojba HRT-a, mjesečna naknada za javno korištenje glazbe, mjesečna pretplata na dnevne , tjedne i mjesečne tiskovine,
• Mjesečni trošak interneta i fiksne telefonske linije,
• Mjesečni trošak usluge knjigovodstvenog servisa.

  Predaja zahtjeva Zahtjev za nadoknadu dijela ili svih fiksnih troškova podnosi se Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, nadležnoj ispostavi prema mjestu registriranog sjedišta , putem internetske stranice e-porezna, od 15. rujna 2021. do 15. listopada 2021. godine. Poduzetnici koji nisu korisnici sustava e-porezna dostavljaju zahtjeve korištenjem servisa porezne uprave „Pišite nam“. Porezna uprava dostavit će HZZO-u obavijest o statusu Zahtjeva i visini odobrenih fiksnih troškova po poduzetniku, a HZZO će izvršiti isplatu na račun poduzetnika naveden u podnesenom Zahtjevu. Uvjeti ostvarivanja prava na nadoknadu fiksnih troškova

• Pad prihoda /primitaka u kolovozu 2021. u odnosu na kolovoz 2019. godine bio je najmanje 60%,
• Oni koji su započeli s radom nakon kolovoza 2019. godine, za usporedni mjesec uzimaju studeni 2020. godine,
• Oni koji su započeli s radom u prosincu 2020. godine ili u 2021. godini, ne ostvaruju pravo na nadoknadu fiksnih troškova,
• Kada ostvareni pad prihoda/primitaka iznosi od 60% do 90%, nadoknađuje se iznos troškova razmjerno padu prihoda/primitaka, a kada je on veći od 90%, fiksni troškovi nadoknađuju se u cijelosti. Poduzetnicima u sustavu PDV-a, nadoknađuju se iznosi bez PDV-a.

Naknada troškova ne može se dobiti za poslovni prostor u kojem dotični poduzetnik nije obavljao djelatnost u studenom 2020. godine. Neplaćeni računi moraju se platiti unutar 8 dana od prispijeća nadoknade. Poduzetnici neće imati pravo na nadoknadu troškova ako su protiv njega od strane nadležnih tijela od ožujka 2021. pokrenute radnje za utvrđenje prekršaja u vezi s obvezom izdavanja i fiskaliziranja računa ili radi kršenja odluka Stožera Civilne zaštite. To se odnosi na period od mjeseca od kad je pokrenut postupak pa do kraja 2021. godine.   2) Dokapitalizacija d.o.o. i j.d.o.o. Prema hrvatskom Zakonu o trgovačkim društvima, minimalni temeljni kapital društva s ograničenom odgovornošću iznosi 20.000,00 kuna, a vlasnici ga u nekim prilikama mogu željeti povećati. Veći temeljni kapital poboljšava bonitetni status kod banaka i dobavljača te izravno mijenja položaj u pregovorima s pojedinim financijskim i javnim institucijama. Oblik društva j.d.o.o. (jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću) obvezno je izdvajati dio dobiti u kapitalne rezerve dok ukupni temeljni kapital ne dosegne 20.000,00 kuna.     Dokapitalizacija društava s ograničenom odgovornošću može se provesti na više različitih načina:

• Uplatom postojećih članova društva (vlasnika),
• Konverzijom zajmova danih od strane vlasnika u temeljni kapital,
• Pretvaranjem kapitalnih pričuva u temeljni kapital,
• Pretvaranjem zadržanih dobitaka i rezervi u temeljni kapital,
• Unosom imovine i tražbina u temeljni kapital,
• Pristupom novih članova koji tada uplaćuju dodatni iznos u temeljni kapital.

  Primjeri uplata dodatnih iznosa i unosa imovine i tražbina u temeljni kapital od strane postojećih ili novih članova društva već su naširoko poznati, no mnogi ne znaju da je moguće povećati temeljni kapital i konverzijama zajmova, kapitalnih rezervi i zadržane dobiti.   Konverzija zajma člana društva ili novog člana u temeljni kapital Radi poticanja poslovnih aktivnosti trgovačkog društva njegovi vlasnici uobičajeno uplaćuju društvu značajne iznose novca u obliku zajmova. Često društvo nije u poziciji da zajam vrati, a prevelika zaduženost kvari stanje bilance. Tada je moguće zajam konvertirati. U tom slučaju zahtijeva se revizorsko izvješće o toj dugoročnoj obvezi prema vlasniku, a tek kad su u pitanju ulaganja stvari i prava, umjesto revizora prihvaća se elaborat o procjeni od strane stalnog sudskog procjenitelja. Mijenja se društveni ugovor i javni bilježnik podnosi prijavu u sudski registar. Prilikom konverzije, u kontekstu Zakona o porezu na dohodak, smatra se da je zajam vraćen zajmodavcu. Iz tog razloga, u trenutku konverzije potrebno je obračunati i platiti porez na dohodak od kamata na zajam koje su zajedno sa iznosom glavnice konvertirane u temeljni kapital.   Konverzija kapitalnih rezervi u temeljni kapital Kapitalne rezerve nastaju dodatnim uplatama, odnosno, „dodatnim činidbama“ vlasnika, koje su se oni obvezali izvršiti prema društvu u društvenom ugovoru, ili je takva odluka donijeta od strane skupštine društva. Ovaj postupak je moguć onda kada financijska izvješća za godinu prije tekuće ne pokazuju gubitak te ako društvo nema prenesenih gubitaka koji nisu pokriveni.   Konverzija zadržane dobiti i rezervi iz dobitka u temeljni kapital Postupak je moguć uz uvjet da su usvojena financijska izvješća za prethodnu poslovnu godinu prema kojima društvo nije ostvarilo gubitak. Ako je od kraja prethodne godine prošlo više od 8 mjeseci, potrebno je izraditi i izvješća za razdoblje od kraja prethodne poslovne godine nadalje. I za ovaj postupak obvezan je angažman revizora, koji potvrđuje da društvo nema nepokrivenih gubitaka i da raspolaže sredstvima rezervi formiranih iz dobiti. Za razliku od zajma, konverzija dobiti u temeljni kapital ne smatra se isplatom dobiti i time ne nastaje obveza obračuna i plaćanja poreza na dohodak od kapitala prilikom konverzije. Međutim, iako nije specificirano u zakonu nastaje li porezna obveza prilikom prijenosa udjela na drugu osobu, preporuča se suzdržavanje od prijenosa udjela barem 2 godine od konverzije, kako bi se izbjegla moguća obveza plaćanja poreza na dohodak od kapitala na temelju kapitalnih dobitaka.   Dokapitalizacija unosom stvari i prava Treba upozoriti na mogućnost oporezivanja porezom na dohodak ako se u kapital unose nekretnine stečene prije isteka 2.godine od dana stjecanja, a procijenjena vrijednost nekretnine je veća od nabavne cijene. Porez na dohodak primijenit će se i na člana koji unutar 5 godina otuđi više od tri nekretnine iste vrste. Porez na promet nekretnina ne plaća se prilikom unošenja nekretnina u imovinu trgovačkog društva.   Izvori: Internet stranice Porezne uprave RH i RRIF