Od 01.01.2013.g. ponovo je uveden blagajnički maksimum. Propisuje ga Zakon o fiskalizaciji. Unazad četiri godine isti nije bio propisan ali, kao podsjetnik, do kraja 2008. godine imali smo propisan blagajnički maksimum (10.000,00 kn). Ukidanje blagajničkog maksimuma imalo je ideju popuštanja s ograničenjima u poslovanju ali izgleda da su se stvari otele kontroli. Očito da kao društvo naprosto trebamo/tražimo represiju da bi funkcionirali. Na kraju ispaštaju sposobni poduzetnici koji plaćaju i za one koji su se zaigrali. 1. Što je blagajnički maksimum? To je najviši iznos gotovine koji poduzetnik smije držati u blagajni. Kada poduzetnik podigne gotovinu sa žiro-računa ili naplati fakturu u gotovini, znači da je došlo do porasta iznosa tj. salda gotovine u poslovnim knjigama poduzetnika. Navedeni slučajevi, kao i svi ostali primici gotovine moraju se evidentirati u blagajničkoj evidenciji poduzetnika i kao dokumentacijsku podlogu imati potpisanu blagajničku uplatnicu. Većina poduzetnika vodi tvz. glavnu blagajnu, iz koje se isplaćuju gotovinski računi za sitne nabave (uredskog materijala, poštarinu i dr.), obveze po putnim nalozima i dr. Poduzetnici koji imaju jedno ili više maloprodajnih mjesta vode uz glavnu blagajnu i blagajne prodajnih mjesta. To su „prolazne blagajne“ iz kojih se dnevni utržak na kraju dana polaže na žiro-račun. Uobičajeno se u saldu takvih blagajni zadržava tek manja svota gotovine potrebna za nesmetan početak rada naredne smjene. U oba slučaja, bilo da se radi o glavnoj ili blagajni prodajnog mjesta (ili nekoj trećoj, četvrtoj vrsti blagajničke evidencije), saldo blagajne čini razlika svih gotovinskih uplata i isplata. Saldo blagajne na kraju dana ne smije prelaziti propisan blagajnički maksimum. To konkretno znači da se gotovina, u iznosu koji prelazi blagajnički maksimum, mora položiti na žiro-račun. U kojem roku? Gotovina se mora položiti na žiro-račun isti dan (kad je saldo blagajne prešao blagajnički maksimum), a najkasnije slijedeći radni dan. Na uplatnicu se kao opis upisuje Polog svote iznad blagajničkog maksimuma. Ukoliko se pak radi o uplati dnevnog utrška u maloprodaji, treba napisati Polog dnevnog utrška. Poduzetnici, koji posluju od 2008. godine i prije, imaju iskustva sa blagajničkim maksimumom. Većina ozbiljnih poduzetnika koji posluju sa gotovinom vodi brigu o polaganju gotovine, bez obzira na propise. Ukoliko je društvo u blokadi, uopće ne smije držati gotovinu, tj. uplaćeni novac u cijelosti polaže na žiro-račun. 2. Iznos blagajničkog maksimuma Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje iznose blagajničkog maksimuma prema veličini poduzetnika, a prema kriterijima veličine propisanima Zakonom o poticanju razvoja maloga gospodarstva. Radi jednostavnosti, u nastavku dajemo tablični prikaz kriterija veličine poduzetnika:   Iznosi blagajničkog maksimuma:   3. Odluka o visini blagajničkog maksimuma Zakon o fiskalizaciji u čl. 29. propisuje da poduzetnik internim aktom donosi odluku o blagajničkom maksimumu i načinu poslovanja s gotovinom. Blagajnički maksimum u odluci ne smije prelaziti propisani iznos (može biti samo niži). Primjer: Uprava društva Mikrob d.o.o., adresa, temeljem čl. 29.st.1. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, dana 01.01.2013.g., donosi Odluku o visini blagajničkog maksimuma. Utvrđuje se visina blagajničkog maksimuma za društvo u cjelini u iznosu od 10.000,00 kuna, odnosno po pojedinim blagajnama: - glavna blagajna   6.000,00 kn, - blagajna prodajnog mjesta A  2.000,00 kn, - blagajna prodajnog mjesta B  2.000,00 kn. Obvezuje se odgovorna osoba (blagajnik pojedine blagajne) polagati svotu iznad blagajničkog maksimuma na žiro-račun društva, isti dan po završetku smjene, a iznimno slijedeći radni dan. Potpis direktora. U slijedećem članku pisati ćemo o novim odredbama u vezi plaćanja gotovinom. Tibor Jankač