Objavljeno: 09.10.2024.

Što je inventura?

Inventura je postupak utvrđivanja/popisivanja stvarnog stanja pojedine imovine ili obveze.

Što se sve popisuje?

Popisuju se sve  stavke imovine, obveza i kapitala koje poduzetnik iskazuje u bilanci. Obično pod pojmom imovine smatramo materijalnu (opipljivu) imovinu kao što su zalihe, inventar i sl., međutim imovina se također sastoji od prava, kao što su: licence za softvere,  potraživanja (od kupaca, države, djelatnika i dr.), plaćeni, a nerealizirani predujmovi dobavljačima, dane pozajmice, depoziti, vrijednosni papiri i dr. Imovina je i novac na žiro-računu, deviznom računu i blagajni.

Obveze društva čine otvorene fakture prema dobavljačima, primljeni krediti, neisplaćene plaće, davanja državi, predujmovi primljeni od kupaca i dr.

Kapital čine temeljni kapital, rezerve i neisplaćena dobit ili preneseni gubici.

Zašto se inventura provodi?

Osnovni razlog ne treba previše naglašavati jer je postupak brojanja onoga što je naše vjerojatno jedan od osnovnih nagona koje imamo. Za slučaj da nam taj nagon zakaže, Zakon o računovodstvu propisuje obvezu popisivanja cjelokupne imovine i izvora vlasništva (vlastiti kapital + obveze) minimalno jednom tijekom poslovne godine, a najkasnije s krajem poslovne godine, odnosno na dan godišnjih financijskih izvještaja. Međunarodni računovodstveni standardi također propisuju da financijski izvještaji trebaju realno i objektivno iskazivati stanja imovine i obveza, za što je potrebno kvalitetno provođenje inventure. Veći sustavi trebaju vlastitim internim aktom (Pravilnik o popisu) urediti postupak popisivanja.

Što prethodi popisivanju?

Postupak popisa nije tako jednostavan kako se čini i zato treba napraviti kvalitetnu pripremu.

Osnovna sredstva (dugotrajna imovina) – svako osnovno sredstvo mora imati dodijeljen  inventurni broj. Također, treba voditi ažuriranu evidenciju osnovnih sredstava kako bi se mogle usporediti popisane količine sa onima u evidenciji. Računovodstvenim politikama treba jasno utvrditi kriterije: što je osnovno sredstvo, a što sitni inventar. Zakon o porezu na dobit dopušta da se imovina do vrijednosti troška nabave od 665,00 eura (ukoliko je poduzetnik obveznik PDV-a, trošak nabave ne uključuje PDV) jednokratno otpiše kao  sitni inventar. Tako će npr. mobilni uređaj u vrijednosti 800 eura + PDV biti iskazan kao osnovno sredstvo, a drugi  mobilni uređaj od 500 eura + PDV kao sitan inventar. Zato kriterije treba jasno utvrditi internim aktom. No, bez obzira radilo se o sitnom inventaru ili osnovnom sredstvu (dugotrajnoj materijalnoj imovini), za svaku od ovih kategorija treba imati uređene evidencije (tzv. analitičke evidencije) i treba napraviti inventuru najmanje jednom godišnje (potvrda stanja na zadnji dan poslovne godine, npr. na 31.12.). Praksa je pokazala da je dobro rješenje ako se sitan inventar i dugotrajna imovina nalaze u jedinstvenoj evidenciji, uz mogućnost zasebnog ispisa po kategorijama, jer popisne liste tada mogu istovremeno sadržavati i sitan inventar i dugotrajnu imovinu. Popisnoj komisiji je tada znatno pojednostavnjen posao.

Zalihe – svaki artikl treba imati jedinstvenu šifru uz naziv kako ne bi došlo do zamjene prilikom popisivanja. Preduvjet kvalitetnom skladišnom poslovanju jest jasna podjela odgovornosti i ovlaštenja, te njihova primjena u praksi. Zalihe bi se trebale popisivati periodično, u kraćim intervalima, u potpunosti ili djelomično (uzorkom). Preporučljivo je nekurentne zalihe (oštećene, zastarjele i sl.) otpisati prije godišnjeg popisa. Naime, kraj godine donosi brojne obaveze za poduzetnike, pa složenije zahvate  treba obaviti u  nešto mirnijim periodima godine. U suprotnom može doći do nepotrebnih grešaka i propusta.

Potraživanja i obveze – prije popisa treba provesti usklađenja i potvrde salda putem izvoda otvorenih stavaka (IOS) ili na drugi način.

Postupak inventure

1. Krajem svake poslovne godine Uprava društva donosi Odluku o redovnom godišnjem popisu na zadnji dan poslovne godine (npr. na dan 31.12.) i osnivanju povjerenstva za popis. Obveza je povjerenstva popisati imovinu i obveze sa stanjem na taj dan. Odluka o popisu treba sadržavati: mjesta popisa, zadatke članova povjerenstva, te rok za dostavu izvještaja Središnjem povjerenstvu.      

2. Sudionicima popisa treba uručiti u pisanom obliku upute za provedbu popisa. Pri popisu se koriste popisni listići i popisne liste koje se sastavljaju zasebno po popisnim mjestima.

3. Plan popisa sastavlja Središnje povjerenstvo na čelu s predsjednikom. Planom trebaju biti utvrđeni rokovi pripremnih radnji, te redoslijed popisa kako po vrstama imovine, tako i po pojedinim skladištima, odnosno pogonima. Planom popisa se utvrđuje i dan do kojeg pojedina povjerenstva moraju dostaviti svoje izvještaje Središnjem povjerenstvu, odnosno, do kojeg datuma Središnje povjerenstvo svoj Elaborat o popisu mora dostaviti Upravi društva. Planom treba također definirati rok do kada Uprava društva mora donijeti odluku o utvrđenim viškovima i manjkovima, te otpisima.

Kod manjih poduzetnika nije potrebno provoditi cijeli postupak već je dovoljno napraviti i popuniti popisne liste i zapisnike o inventurnim razlikama. Za utvrđene manjkove treba donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe ili odluku o terećenju poduzetnika (društva). Inventurne liste trebaju biti potpisane od strane inventurne komisije.

Bitno je napomenuti da inventurna komisija ne smije biti sastavljena od djelatnika koji su odgovorni za stanje imovine jer se tako gubi smisao popisa. Odgovorne osobe svakako trebaju prisustvovati inventuri kako bi mogle reagirati ukoliko uoče nepravilnosti pri provođenju popisa. Odgovorne osobe također potpisuju popisne (inventurne) liste.

Porezni tretman utvrđenih inventurnih razlika

Kod inventurnog manjka

Kada je popisano stanje manje od evidentiranog stanja, govorimo o manjku. Za manjak se u pravilu tereti odgovorna osoba. Tada direktor tj. uprava donosi odluku, kojom traži od odgovorne osobe za stanje skladišta, da poslodavcu uplati iznos manjka. Tada se u knjigovodstvu manjak ne evidentira kao trošak, već kao potraživanje od djelatnika.

Ukoliko uprava odluči ne teretiti odgovornu osobu (skladištara), prvo treba razlučiti prekomjerni manjak od dopuštenog manjka. Dopušteni manjkovi propisani su Odlukom o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (na kraju teksta nalazi se tablica iz Odluke). Prekomjerni manjak iskazuje se kao trošak plaće u naravi, gdje poslodavac plaća davanja na plaću. Trošak plaće u naravi je u cijelosti porezno priznat trošak, a ovisi o vrsti imovine o kojoj se radi (npr. zalihe u maloprodaji) i o količini manjka u odnosu na prodanu količinu. Dopušteni manjak će predstavljati porezno priznati trošak.

Na prekomjerni manjak će obveznici PDV-a trebati obračunati PDV.

Primjer: Do kraja 2024. godine u prodavaonici X utvrđen je ukupni manjak zaliha u nabavnoj vrijednosti 1.000 eura. Nabavna vrijednost prodane robe u 2024. godine iznosi 80.000 eura. Porezno priznati trošak manjka je npr. 800 eura (80.000 x npr.1%). Dakle, 800 eura manjka biti iskazano kao porezno priznati trošak i umanjiti će osnovicu poreza na dobit. Poslodavac ne tereti skladištara za prekomjerni manjak, pa će preostalih 200 eura, uvećano za PDV, biti tretirano kao plaća u naravi.

Kod inventurnog viška

Kada je popisano stanje veće od evidentiranog, govorimo o višku. Višak može biti posljedica više razloga: a) kod evidentiranja nabave ili prodaje artikla došlo je do pogreške (zamjene) u odabiru artikla, b) nije evidentiran ulaz robe u skladište, a dopušteno je fakturiranje nezaprimljene robe (u minus). Ukoliko se radi o većim količinama i vrijednostima, očito je da postoje grubi organizacijski propusti. Knjigovodstveno se inventurni višak iskazuje kao prihod. Prije inventure treba napraviti kontrole grešaka navedenih pod a) i korigirati ih uz zapisnik.

Kod malih poduzetnika, smatram da se ne treba zamarati pisanjem odluka, već se treba fokusirati na bitno: treba sastaviti popisne liste, potpisati ih od strane popisne komisije (npr. za zalihe, osnovna sredstva i sitan inventar) i treba sastaviti Zapisnik o provedenim inventurama sa uključenim odlukama o postupanju sa utvrđenim inventurnim razlikama.

Tibor Jankač

 

 

Dodatak: Tablica dopuštenih manjkova u maloprodaji (veleprodaja ima stope 50% tj. upola manje od maloprodaje):

RED.BROJ	NAZIV PROIZVODA	STOPA %
	I. POLJOPRIVREDNI PROIZVODI
	A. VOĆE
1.	Južno voće (naranče, limun, mandarine, ananas i sl.)	3,0
2.	Banane	5,0
3.	Orah, badem, lješnjak, kesten, rogač, kikiriki, pistacio	2,0
4.	Jagodasto voće, svježe smokve, grožđe	5,0
5.	Jabuke, šljive, kruške	3,0
6.	Dinje, lubenice	5,0
7.	Koštićavo voće: marelice, breskve, trešnje i višnje	5,5
8.	Sušeno voće – šljive, smokve i ostalo	1,5
9.	Egzotično voće	5,0
10.	Ostalo voće	2,0
	B. POVRĆE
1.	Kupus kiseli i kisela repa u rinfuzi	4,0
2.	Brokula, cikorija, cvjetača, repa, rotkvica, kupus, kelj	5,0
3.	Blitva, špinat	5,0
4.	Mahune, grašak i tikvice	3,0
5.	Paprika svježa, rajčica svježa, krastavac i zelena salata	6,0
6.	Mladi krumpir i mrkva rana, celer i peršun	4,0
7.	Zamrznuto voće i povrće – pakirano	0,5
8.	Krumpir, mrkva, luk, cikla, poriluk	2,0
9.	Grah, leća, grašak, bob – suhi	1,0
10.	Gljive, šampinjoni – svježi	4,5
11.	Šampinjoni pakirani	2,0
12.	Sadni materijal	3,5
13.	Cvijeće svježe (rezano)	5,0
14.	Cvijeće (lončanice)	3,0
15.	Konzervirano i ostalo povrće	1,0
	C. ŽITARICE
1.	Pšenica, ječam, zob, kukuruz i druge žitarice	0,3
	D. OSTALI PREHRAMBENI PROIZVODI
1.	Brašno (kukuruzno i pšenično) i riža u rinfuzi	1,5
2.	Brašno (kukuruzno i pšenično) i riža pakirano	0,5
3.	Mak i pšenične mekinje	0,7
4.	Kruh i pecivo svih vrsta	0,5
5.	Kolači industrijski	1,0
6.	Proizvodi od brašna (dvopek, mrvice)	0,5
7.	Mlijeko pasterizirano – trajno	0,5
8.	Mlijeko, svježe, ostalo	1,0
9.	Sirevi svih vrsta	1,5
10.	Sirevi rezano	3,0
11.	Kiselo mlijeko, jogurt, vrhnje, maslac	1,0
12.	Hrana za novorođenčad i malu djecu	1,0
13.	Sladoled, kreme	1,5
14.	Jaja svježa	1,5
15.	Med	0,3
16.	Ocat alkoholni, vinski i voćni	1,5
17.	Šećer (kristal, u prahu, u kocki)	1,0
18.	Sol za jelo (morska, kamena i vakumirana)	1,0
19.	Povrće ukiseljeno (svih vrsta pakirano)	1,5
20.	Jela gotova i polugotova	0,5
21.	Bomboni i drugi proizvodi od šećera	0,4
22.	Keksi (čajni i čokoladni)	0,5
23.	Čokolada i proizvodi od čokolade i kakaa	1,5
24.	Kava svih vrsta – pakirana	0,1
25.	Začini pakirani i čajevi	0,1
26.	Mast jestiva	1,0
27.	Ulje jestivo u bocama	1,5
28.	Ulje jestivo u bačvama i drugim pakovanjima za prodaju od litre na više	1,0
29.	Ostalo	0,5
	E. PIĆA – ALKOHOLNA I BEZALKOHOLNA
1.	U bocama i drugom pakiranju	0,7
2.	U bačvama i drugom većem pakiranju za prodaju od litre na više	1,0
	F. MESO, SUHOMESNATI PROIZVODI I RIBA
1.	Meso svježe (perad, divljač i sl.)	1,5
2.	Meso svježe – rasječeno	3,5
3.	Riba živa	4,0
4.	Riba svježa	4,0
5.	Riba smrznuta	1,0
6.	Riba sušena	1,0
7.	Slanina svježa, loj, svinjsko salo, maslo (topljeno)	1,0
8.	Suhomesnati proizvodi i vakumirano meso	1,5
9.	Suhomesnati proizvodi narezani	3,0
10.	Ostalo	1,0
	G. STOČNA HRANA	2,0
	II. KEMIKALIJE
1	Firnis, boje i lakovi, tutkalo i kit	1,0
2.	Sredstva za zaštitu bilja	1,0
3.	Deterdžent za pranje rublja	1,5
4.	Sredstva za čišćenje	1,0
5.	Kozmetički i higijenski proizvodi	1,0
6.	Nafta, prirodni plin te proizvodi prerade nafte i plina	1,0
7.	Ostali kemijski proizvodi	1,0
	III. GRAĐEVNI MATERIJAL
1.	Vapno, cement, gips, suha žbuka pakirana	2,0
2.	Mramorne ploče	1,5
3.	Salonit ploče i cijevi	2,2
4.	Pijesak, šljunak	3,0
5.	Izolacijske mase	0,8
6.	Izolacijski materijal (staklo i kam. vuna)	2,0
7.	Ljepenka krovna	1,5
8.	Crijep, opeka, mont. ispune i gredice	2,0
9.	Betonski proizvodi (cijevi, ploče, kocke)	1,2
10.	Rezana građa i ploče od drva	1,5
11.	Ostali građ. materijal osim građ. stolarije	1,5
	IV. OGRJEV
1.	Ugljen drveni u rinfuzi	3,5
2.	Ugljen drveni u vrećama	1,0
3.	Ugljen lignit u rinfuzi	2,0
4.	Ostali ugljeni	1,0
5.	Ogrjevno drvo	1,5
	V. OSTALO
1.	Staklo ravno i šuplje osim optičkog	1,5
2.	Optičke leće, optička vlakna i snopovi optičkih vlakana	3,0
3.	Okviri za naočale, naočale i slični proizvodi	3,0
4.	Keramika i porculan	1,0
5.	Užarija	0,2
6.	Sjemenska roba	1,5
7.	Gnojiva umjetna u rinfuzi	4,0
8.	Gnojiva umjetna pakirana	1,0
9.	Duhanski proizvodi (osim cigareta)	0,5
10.	Posuđe od metala (emajlirani i neemajlirani)	1,0
11.	Posuđe od stakla, porculana i keramike	1,5
12.	Sanitarni uređaji od keramike	1,0
13.	Dječje igračke razne	1,5
14.	Nakit od porculana, stakla, plastike	1,0
15.	Gramofonske ploče i kazete i ostali nosači zvuka	1,2
16.	Videokasete, fotografski filmovi	1,5
17.	Knjige, udžbenici, potrošni uredski materijal	1,5
18.	Tkanine metražne	2,0
19.	Čarape ženske	1,5
20.	Ostala tekstilna roba	1,5
21.	Obuća	1,5
22.	Žarulje razne	2,0
23.	Baterijski ulošci	2,0
24.	Bijela tehnika, akustika, sitni kućanski aparati	1,5
25.	Ostalo, nespomenuto	1,0