Naknada za bolovanje radnika u slučaju bolesti, njege djece i supružnika I.dio

span style="text-decoration: underline;">Martina Novosel dipl.iur. Uvodno Prava radnika za vrijeme bolovanja općenito uređena su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj 85/06. i 35/08.) i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (Narodne novine broj 85/06.), a koji je u primjeni od 01. siječnja 2008. godine. Ova dva zakona posebno uređuju dvije skupine prava: -     prava radnika u slučaju bolesti, njege djece i supružnika, rodiljnog dopusta, bolovanja zbog komplikacija u trudnoći te -     prava radnika u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti. U ovom članku osvrnuti ćemo se na bolovanje u slučaju bolesti, njege djece i supružnika. Osnova prava radnika na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu je postojanje radnog odnosa, pa možemo reći da prava i obveze radnika vezano za korištenje prava iz zdravstvenog osiguranja započinju zasnivanjem radnog odnosa. Sukladno izričitoj odredbi Zakona o radu (Narodne novine broj 137/04.) sam radnik je pri sklapanju ugovora o radu dužan  obavijestiti poslodavca  o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život i zdravlje osoba s kojim radnik dolazi u dodir u izvršenju ugovora o radu. Osim toga, treba napomenuti da istim Zakonom nije određena izričita obveza poslodavca (on to može, ali ne mora učiniti) da provjeri zdravstveno stanje radnika, osim u slučajevima kada za određene poslove postoje propisani posebni uvjeti. Znači, poslodavac može odlučiti poslati radnika o svome trošku na liječnički pregled, kako bi se utvrdila zdravstvena sposobnost radnika za obavljanje određenih poslova, ali on to nije dužan učiniti. Prava iz socijalnog osiguranja općenito započinju prijavom radnika na mirovinsko i zdravstveno osiguranje (stjecanje statusa osiguranika), koju prijavu je dužan učiniti poslodavac u rokovima utvrđenim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, to jest Zakonom o  mirovinskom osiguranju. Osim toga, Zakon o radu propisuje obvezu poslodavca da radniku uruči dokaz prijave na predmetna osiguranja u roku 15 dana od zasnivanja radnog odnosa. Zakonom o radu određeno je još nekoliko važnih obveza radnika vezano za korištenje prava u slučaju bolovanja. Prvo, radnik koji zbog bolesti nije došao na posao, obavezan je što je moguće prije obavijestiti poslodavca  o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku 3 dana dostaviti mu i liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju, a što je liječnik obvezan izdati. Dalje, u slučaju postojanja opravdanog razloga da radnik to nije mogao učiniti u propisanom roku, obavezan je to učiniti što je prije moguće, a najkasnije u roku 3 dana od prestanka razloga koji su ga u tome spriječili. Ako radnik tako ne učini, poslodavac mu nije obvezan isplatiti naknadu plaće. Znači, pravo na novčanu naknadu (naknadu plaće) ostvaruje radnik (osiguranik) kojemu bolest ili drugi slučaj predviđen zakonom (npr. njega djeteta) sprječava ostvarivanje primitka (plaće). Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranje predviđa sve slučajeve u kojima radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće zbog spriječenosti za rad, kao i na čiji se teret naknada isplaćuje, tko ju je obvezan obračunati i isplatiti.   Tko isplaćuje naknadu za bolovanje i koliko ona iznosi? Radi preglednosti, u nastavku dajemo tablicu:

Tek. Br.	Uzrok bolovanja	Nositelj troškova za nadoknadu	Obveznik obračuna i isplate naknade	Osnovica za utvrđivanje nadoknade	Postotak od osnovice	Najviša i najniža svota nadoknade na teret Zavoda
1	2	3	4	5	6	7
1.	-bolest -ozljeda (izvan rada) -smještaj u bolnici zbog liječenja	- do 42 kalendarska dana, a za invalida rada do 7. dana – Poslodavac - od 43. dana, a za invalide rada od 8. dana  - Zavod	Poslodavac za cijelo vrijeme bolovanja. U vremenu kada nadoknadu snosi Zavod isplaćenu nadoknadu Zavod je obvezan vratiti poslodavcu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.	Prosječna svota plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je započelo bolovanje. Za vrijeme dok tereti poslodavca osnovica se može utvrditi prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili internom aktu poslodavca.	70%	Najviše 4.257,28 kn mjesečno (3.326,00 x 1,28)           Najniže 831,50 kn mjesečno (3.326,00 x 0,25)
2.	-smještaj zbog medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti u mjestu prebivališta osiguranika
3.	- osigurana kao kliconoša ili zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe Zavoda	- od prvog dana - Zavod	Zavod		100%
4.	-određen za pratitelja osigurane osobe na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu Zavoda izvan mjesta prebivališta/boravišta osigurane osobe koja se upućuje	- od prvog dana - Zavod	Isplaćuje poslodavac, a Zavod je obvezan vratiti isplaćenu nadoknadu u roku 30 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.		70%
5.	-njega oboljelog djeteta ili supružnika				Za dijete do 3 godine 100%, a starije od 3 godine i supružnika 70%

      Kako se utvrđuje osnovica za naknadu plaće? Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na temelju kojeg se stječe pravo na naknadu, neovisno na čiji se teret isplaćuje (osim u slučaju kada je drukčije propisano posebnim zakonom). Pod plaćom se, pri tome, podrazumijeva redovna mjesečna plaća osiguranika utvrđena odredbama propisa o radu, te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsustva s rada (godišnji odmor, bolovanje, plaćeni dopust) koja se isplaćuje na teret poslodavca. Znači, naknada se može utvrditi na temelju isplaćene plaće ili isplaćene plaće i određenih dodataka predviđenih ugovorom (npr. prekovremeni rad, stimulacija), ali ne i povremene isplate primitaka u naravi, božićnice i slično.   Naknada koju isplaćuje poslodavac na svoj teret (do 42 dana bolovanja ili do 7 dana za invalida rada)

1. Obzirom Zakon o radu omogućuje uređivanje prava i obveza između radnika i poslodavca kolektivnim ugovorima, pravilnicima, ugovorima o radu, odlukama poslodavca, tako postoji mogućnost uređivanja visine naknade koju poslodavac isplaćuje na svoj teret iz svojih sredstava, u svoti većoj od svote koju određuje zakon;
2. U svakom slučaju, naknada plaće koju isplaćuje poslodavac ne smije biti manja od 70% prosječne isplaćene plaće u prethodnih šest mjeseci;
3. Osnovica za naknadu koju isplaćuje poslodavac treba biti određena u bruto iznosu, jer podliježe obvezi obračunavanja doprinosa i poreza na dohodak, to jest smatra se dohotkom od nesamostalnog rada;
4. Razdobljem od 42 dana, to jest 7. dana za invalide rada smatraju se svi kalendarski dani, računajući subote i nedjelje, a naknada se obračunava samo za radne dane unutar tih kalendarskih dana.

Nastavak slijedi u slijedećem broju.