Naknada za bolovanje u slučaju bolesti, njege djece i supružnika II.dio

Martina Novosel, dipl.iur.  Naknada koja se isplaćuje na teret HZZO-a

1. Isplaćuje li se naknada na teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, osnovica se određuje isljučivo temeljem Zakona, to  jest isplaćenih plaća u 6 mjeseci koji su prethodili  mjesecu u kojem je započelo bolovanje;
2. Osnovica se u tome slučaju (teret HZZO-a) isplaćuje u neto iznosu, to jest bruto iznosu plaće umanjenom za doprinose za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez (prema Zakonu o porezu na dohodak ne plaća se porez na dohodak niti doprinosi);
3. Danom početka bolovanja smatra se prvi dan bolovanja bez obzira na čiji se teret isplaćuje naknada;
4. U razdoblje od šest mjeseci računanja prosjeka plaća ne ulazi mjesec za koji je radnik dobio naknadu plaće na teret poslodavca;
5. Poslodavac je dužan dostaviti, ispostavi Zavoda prema svome sjedištu, podatke o isplaćenim plaćama na tiskanici Potvrda o plaći.  Predmetna tiskanica se može kupiti u slobodnoj prodaji ili preuzeti s internet stranice www.hzzo-net.hr;
6. Da bi poslodavac mogao obračunati i isplatiti naknadu plaće radnik mu je dužan pribaviti od izabranog liječnika opće medicine pisanu obavijest o trajanju bolovanja;
7. Izabrani liječnik opće medicine dužan je o trajanju bolovanja izdati izvješće o bolovanju (doznaku) u Zakonom određenim rokovima:

-         kada bolovanje tereti sredstva poslodavca – posljednjeg dana bolovanja, ako je bolovanje trajalo kraće od 42, odnosno 7 dana ili 7., odnosno 42. dana bolovanja, ako je bolovanje trajalo duže, -         kada bolovanje tereti sredstva Zavoda – posljednjeg dana bolovanja, ako je bolovanje prestalo prije posljednjeg dana u mjesec ili posljednjeg dana u mjesecu, ako bolovanje prelazi iz jednog u drugi mjesec;

1. Poslodavac uz gore navedenu Potvrdu o plaći te izviješće o bolovanju prilaže i         Zahtjev za refundaciju, koji u pravilu popunjava u ispostavi HZZO-a.

  Maksimalni iznos naknade koja se isplaćuje na teret HZZO-a   Obveznik isplate naknade plaće uvijek je isključivo poslodavac, čak i u slučajevima kada se naknada isplaćuje na teret HZZO-a. Tada je poslodavac dužan isplatiti naknadu, ali ima pravo na povrat isplaćenoga od strane Zavoda, a temeljem predanoga Zahtjeva za refundaciju naknade za bolovanje.  Prema izričitoj odredbi članka 46. Zakona, naknada za bolovanje koja se isplaćuje na teret Zavoda ne može biti viša od 4.257,28 kuna. Znači, ako bi naknada izračunata temeljem isplaćenih plaća u posljednjih šest mjeseci prije bolovanja iznosila više od navedenog iznosa, Zavod će poslodavcu refundirati samo iznos od 4.257,28 kuna kuna za cijeli mjesec, odnosu svotu preračunatu na razmjerni dio mjeseca. Brigu o visini naknade koju refundira Zavod mora voditi poslodavac, jer je on u tome slučaju dužan isplatiti naknadu maksimalno u visini iznosa koju će mu Zavod refundirati.   Naknada za bolovanje radniku koji nema  navršenih 12 mjeseci staža osiguranja, to jest 18 mjeseci s prekidima u 24 mjeseca   Takvome se radniku, neovisno o tome koliko mu je plaća poslodavac isplatio, isplaćuje naknada za bolovanje u svoti od 831,50 kuna za cijeli mjesec ili razmjerni dio mjeseca ukoliko bolovanje nije trajalo cijeli mjesec. To ne vrijedi za radnika koji je na bolovanju zbog ozljeda ili bolesti koje su neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu ili kada je riječ o korištenju rodiljnog dopusta. Isplaćuje li se naknada za bolovanje na teret poslodavca, treba platiti doprinose, porez na dohodak i prirez, pri čemu se doprinosi plaćaju na najnižu osnovicu ili njezin razmjerni dio, te je u tome slučaju moguće samo neto iznos nakon obračuna doprinosa i poreza smanjiti na 831,50 kuna, ako kolektivnim ugovorom ili odlukom poslodavca nije uređeno drukčije. Tada poslodavac može razliku do cijelog iznosa neto plaće obustaviti iz nadoknade i knjižiti u korist ostalih prihoda.