X -> roba i račun -> Y -> roba i račun -> Z
Uvjet je da sva tri poduzetnika moraju biti registrirani kao mjesečni porezni obveznici (PDV-a, upisani u VIES sustav). To je u biti opći uvjet za poslovanje na području EU. Pritom, isporuka se u prijavi PDV-a iskazuje kao isporuka u drugu državu članicu (obrazac ZP), nabava se iskazuje kao stjecanje (obrazac PDV-S). Na fakturama se ne zaračunava PDV (načelo B2B), već se primjenjuje prijenos porezne obveze na kupca. 2) Trostrane transakcije – za razliku od uzastopnih transakcija, kod trostrane transakcije je srednji poduzetnik samo agent tj. posrednik, dok dobra poduzetnik X isporučuje direktno poduzetniku Z, a poduzetnici Y i Z su iz iste države članice. Shema:X -> račun -> Y -> račun -> Z
X -> roba -> Z
Prodavatelj X će izdati fakturu prema Y bez obračunanog PDV-a. a) Ako je X hrvatski porezni obveznik, na fakturi će navesti: Oslobođenje iz čl. 41., st. 1. tč. a Zakona o PDV-u. U Obrascu PDV će vrijednost isporuke iskazati na poziciji I.-3. Isporuke dobara unutar EU. U Obrascu ZP će iskazati isporuku u stupcu 11. Kako se radi o trostranom poslu, neće popuniti stupac 13. b) Ukoliko je hrvatski poduzetnik prvi kupac Y iz sheme, kako se radi o trostranom poslu, ulazni račun neće tretirati kao stjecanje (jer ne stječe robu) i neće obračunati PDV na stjecanje, te isti neće evidentirati u Obrascu PDV-S. c) Nadalje će hrvatski poduzetnik Y izdati račun hrvatskom poduzetniku Z sa zaračunatim PDV-om. 3) Trostrani posao – ukoliko u prethodnom primjeru postavimo da su Y i Z iz različitih država članica, govorimo o trostranom poslu. a) Ako je X hrvatski porezni obveznik, na fakturi će navesti: Oslobođenje iz čl. 41., st. 1. tč. a Zakona o PDV-u. U Obrascu PDV će vrijednost isporuke iskazati na poziciji I.-3. Isporuke dobara unutar EU. U Obrascu ZP će iskazati isporuku u stupcu 11. b) Ukoliko je hrvatski poduzetnik prvi kupac Y iz sheme, kako se radi o trostranom poslu, ulazni račun neće tretirati kao stjecanje (jer ne stječe robu) i neće obračunati PDV na stjecanje, te isti neće evidentirati u Obrascu S. c) Istovremeno, kod izdavanja fakture prema kupcu Z, hrvatski poduzetnik navodi da se radi o Trostranom poslu i prijenosu porezne obveze ili Reverse charge prema čl. 141. Direktive 2006/112/EZ. U Obrascu PDV će vrijednost isporuke iskazati na poziciji I.-3. Isporuke dobara unutar EU. U Obrascu ZP će iskazati isporuku u stupcu 13. d) Kada je hrvatski poduzetnik Z, tj. drugi kupac-kojemu se isporučuje roba iz EU, temeljem ulazne fakture, na kojoj je navedena napomena Reverse charge prema čl. 141. Direktive 2006/112/EZ, on obračunava PDV na stjecanje robe iz EU (propisano čl. 10.,st. 4. i čl. 75. st.1., tč.3. Zakona o PDV-u) U Obrascu PDV će vrijednost primljene isporuke iskazati na poziciji II.-7. Stjecanje dobara unutar EU po stopi 25% (ili već prema stopi PDV-a, ovisno o dobru) i na poziciji III.-5., te u Obrascu PDV-S. 4) Lažni trostrani posao – ukoliko u prethodnom primjeru pretpostavimo da je jedan od sudionika iz treće zemlje (sa sjedištem van EU). Iz navedenog se može zaključiti da prvi primjer zapravo i nije trostrani posao, već uzastopna trgovina, a preostala tri primjera se svode na posredovanje gdje je Y posrednik, a roba ide direktno od X prema Z. Varijacije su isključivo vezane za mjesto (državu) gdje se pojedini sudionik nalazi. Pravi trostrani posao opisan je u točki 3. Ukoliko pokažete interes za daljnju razradu teme, razraditi ćemo je u narednom članku. Tibor Jankač