Od 01.01.2015. godine uvedeno je oporezivanje primitaka od kamata. Taj novi porez zapravo je nekima od prije poznat pod službenim nazivom porez na dohodak od kapitala. Do 31.12.2014. njime su se oporezivale kamate na pozajmice koje su fizičke osobe ostvarivale po osnovi danih zajmova i komisijskih kredita (preko banaka), po poreznoj stopi od 40% + prirez. To je bilo drastično. Porezna stopa Novim odredbama Zakona o porezu na dohodak kamate koje ostvaruju fizičke osobe oporezuju se po stopi od 12% + prirez. Koje kamate se oporezuju, a koje ne? Neki oblici kamata i nadalje ostaju neoporezivi. U nastavku dajemo pregled oporezivih i neoporezivih oblika kamata:

Oporezivo	Neoporezivo
1. primici od kamata na kunsku i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili rentnu štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloženih sredstava), osim kada je neoporezivo à	1. primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, po viđenju, uz uvjet da je kamatnjak ne prelazi 0,5%. Isto vrijedi i za kamate na depozite za osiguranje tražbina banke
2. primici od kamata po osnovi danih zajmova	2. Zatezne kamate i naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave
3. primici od kamata po vrijednosnim papirima	3. primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti obveznica
4. primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata, ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili prihoda investicijskog fonda	4. primici po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje (isplaćena naknada iznad uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.
5. kamate na pozitivno stanje na žiro-računu, tekućem i deviznom računu koje su ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija, kada kamatnjak prelazi 0,5%	5. kamate na pozitivno stanje na žiro-računu, tekućem i deviznom računu koje su ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija, kada kamatnjak ne prelazi 0,5%

  Pregledom tabele može se zaključiti da su na udar poreza došle one fizičke osobe koje ostvaruju značajnije primitke od štednje. Simbolične kamate po novčanim računima, niže od 0,5%, ostaju i nadalje neoporezive. U znatno normalnijem položaju nego prije sada su poduzetnici – fizičke osobe koje sada imaju rezona zaračunati svojem poduzeću kamatu na pozajmljena sredstva jer je ta kamata sada oporeziva (kao i ostali oblici kamata) sa 12% + prirez. Do kraja protekle godine platili bi porez na dohodak po stopi 40% + prirez. Isplatitelj kamate fizičkoj osobi je obvezan izvijestiti državu o isplaćenoj kamati putem JOPPD obrasca. Ukoliko to ne učini ili ne može učiniti (npr. Primitak iz inozemstva), tada je primatelj dužan sam podnijeti JOPPD obrazac, radi ostvarenog dohotka od kapitala. Isplatitelj kamate također je dužan na kraju godine primatelju izdati potvrdu o isplaćenom dohotku (kamati). Kada se plaća porez na dohodak? Porez se plaća prilikom isplate kamate. Ukoliko porez ne bude plaćen (npr. stigne uplata kamate iz inozemstva), primatelj će biti dužan podnijeti Godišnju prijavu poreza na dohodak, što je znatno nepovoljnije. Zbog primitaka od kamata se uobičajeno neće morati podnositi godišnja porezna prijava.   Tibor Jankač