Paušalni obrti, m-porezna, Povrat PDV-a iz inozemstva, Oporezivanje prodaje opcijskih dionica

  Autorica: Biljana Stanković, porezna savjetnica Objavljeno: 04.11.2021.   U nastavku vam donosimo novosti iz poreznog svijeta... 1) Poziv Porezne uprave RH paušalnim obrtnicima U skorije vrijeme, nositelji paušalnih obrta mogu očekivati službeni poziv Porezne uprave RH na dostavu informacija o karakteristikama poslovanja njihovih obrta. U posljednjih nekoliko godina, zamjetna je učestala praksa osnivanja paušalnih obrta s ciljem iskorištavanja poreznih pogodnosti namijenjenih za taj oblik poslovanja, dok se u stvarnosti radi o poslovnom angažmanu(ima) sa karakteristikama nesamostalnog rada. Informacije o paušalnom obrtu porezni obveznici dat će na obrascu NR i zatim ih dostaviti Poreznoj upravi. Kao takve poslužit će kao prva indikacija da porezni obveznik koristi paušalni obrt protivno zakonskoj svrsi. Upravo radi ove pojave, u Zakon o porezu na dohodak uvrštene su odredbe o karakteristikama nesamostalnog rada (čl. 27 Zakona). Financijska i kontrola ponašanja, te opće karakteristike poslovnog odnosa između obrtnika i njegovog kupca smatraju se bitnim kriterijima za razlikovanje nesamostalnog rada od ostalih vrsta odnosa.   2) m-porezna Mobilna aplikacija Porezne uprave RH dostupna je za korištenje na Google Play Storeu od 30. rujna 2021. godine. Namijenjena je za Android uređaje s Android operativnim sustavom inačice 8 i višim. Upute se nalaze na Internet stranici e-porezna. Od sada će porezni obveznici putem te aplikacije jednostavno i brzo sa svojih mobilnih uređaja moći ostvariti uvid u vlastite podatke i podatke svojih poslovnih subjekata, koje vodi Porezna uprava. Aplikacija omogućava:

• Uvid u vlastite podatke
• Uvid u zaprimljene poruke i porezne akte
• Podnošenje zahtjeva Poreznoj upravi,

 

• Dobivanje važnih informacija o poreznim obvezama;
• Slanje upita Poreznoj upravi u vezi sa sustavima e-porezna i m-porezna;
• Pregled stanja na porezno-knjigovodstvenoj kartici;
• Preuzimanje 2D barkoda za provođenje plaćanja
• Podnošenje zahtjeva za izmjenu podataka na poreznoj kartici PK i u RPO (Registru poreznih obveznika)
• Podnošenje zahtjeva za izdavanje potvrde o stanju duga
• Simulacijsko izračunavanje podataka o plaći korištenjem kalkulatora za izračun plaće;
• Izravno obraćanje Poreznoj upravi putem servisa „Pišite nam“ te anonimno prijavljivanje poreznog i drugog prekršaja;
• Uvid u podatke iz JOPPD obrasca;
• Uvid u IP1/IP2 i u IP3.

Za prijavu u aplikaciju potrebno je posjedovati važeću NIAS vjerodajnicu značajne ili niske razine sigurnosti; Značajnu razinu sigurnosti pružaju token, Fina Soft certifikat, token/mtoken uređaji poslovnih banaka povezani sa sustavom NIAS. U drugoj fazi, razvit će se aplikacija namijenjena za IOS platforme.   3) Povrat PDV iz zemalja van Europske unije Vjerojatno nema poreznog obveznika i poslovnog subjekta koji do sada nije čuo za mogućnost povrata PDV-a iz zemlje EU u kojoj nisu registrirani za PDV. Takav povrat mogu zatražiti putem Internet stranice hrvatske Porezne uprave, koristeći sustav VAT Refund. Međutim, povrat PDV-a plaćenog u nekoj stranoj zemlji moguć je i iz zemalja izvan EU. To su zemlje s kojima je Republika Hrvatska potpisala sporazum o uzajamnosti na području povrata PDV-a inozemnim poreznim obveznicima. Sa Republikom Srbijom zadnji sporazum je potpisan u punom opsegu 8. listopada 2015. godine, a sa Švicarskom konfederacijom je na snazi od početka 2011. godine Tijekom 2020. godine trajalo je prijelazno razdoblje za ostvarivanje povrata PDV-a iz Velike Britanije, zbog procesa izlaska iz EU. Tada je još uvijek bilo moguće dobiti povrat PDV-a po propisima vrijedećim za zemlje EU. Istekom prijelaznog razdoblja, povrat PDV-a koji je porezni obveznik iz UK platio u RH moći će se ostvariti u skladu s povratom PDV-a za treće zemlje, na temelju potvrđene uzajamnosti u povratu PDV-a.   4) Oporezivanje prodaje opcijskih dionica Nedavno je objavljeno Mišljenje Središnjeg ureda o nabavnoj vrijednosti prodanih opcijskih dionica. Porezni obveznik je naime pitao, što se smatra nabavnom vrijednosti dionice koja je stečena opcijskom kupnjom po cijeni 50 EUR u vrijeme kada joj je tržišna vrijednost iznosila oko 200 EUR. Porezni obveznik tada je platio 20% poreza i prireza na razliku osnovice do tržišne cijene od 150 EUR (200 EUR – 50 EUR). Tri mjeseca nakon toga dionice su prodane po tržišnoj jediničnoj cijeni od 300 EUR. Porezni obveznik dionice je prodao unutar dvije godine nakon kupnje i time postao obvezan platiti porez na dohodak od kapitalnih dobitaka, po stopi od 10%. U ovom slučaju, nabavna vrijednost je tržišna vrijednost dionice u vrijeme kupnje i iznosi 200 EUR. Porez na dohodak od kapitalnih dobitaka plaćat će se na osnovicu koja predstavlja razliku između prodajne cijene i tržišne cijene u trenutku nabave, dakle, na osnovicu od 100 EUR (300 EUR – 200 EUR).   Izvori: Internet stranice Porezne uprave