Plaćanje poreza na dobit I. dio

U ovom članku pozabaviti ćemo se problematikom utvrđivanja visine predujmova poreza na dobit. Naime, prema Zakonu o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06) i Pravilniku o porezu na dobit (NN 95/05, 133/07) obveznici poreza na dobit taj porez dužni su plaćati putem mjesečnih predujmova. Kako se utvrđuje visina mjesečnog predujma? Porez na dobit obračunava se po proteku godine (poreznog razdoblja) za koju se porez utvrđuje. Najkasniji rok za podnošenje prijave poreza na dobit je 30.04., što je opće poznato. Tako za prošlu godinu prijava poreza na dobit treba biti podnesena uredu Porezne uprave najkasnije do kraja travnja ove godine. Manje je poznato kako se utvrđuje visina mjesečnog predujma. Visina mjesečnog predujma utvrđuje se kao 1/12 obveze za prošlu poslovnu godinu. Dakle, pretpostavka je da će u tekućoj godini poslovanje biti približno kao u prethodnoj, te će i konačna obveza za porez na dobit biti približna prošlogodišnjoj. Kako bi se izbjegli „šokovi“ kada vam knjigovođa obračuna ovaj porez, obveza se podmiruje sukcesivno, u vidu mjesečnih uplata. Koji je rok za uplatu predujma? Zakonski rok za uplatu predujma je posljednji dan u mjesecu za prethodni mjesec. Na nepravodobno podmirene obveze za predujmove plaća se zatezna kamata od 14% godišnje (utvrđena Općim poreznim zakonom NN 127/00, 86/01, 150/02). Za neplaćanje predujmova u propisanom roku, propisana je novčana kazna u visini od 1.000,00 – 200.000,00 kuna. Dakle, ukoliko porezni obveznik redovito plaća predujmove poreza na dobit, a poslovanje (dobit) u tekućoj godini je približno onom u prethodnoj godini, po konačnom obračunu poreza na dobit (do kraja 30.04. naredne godine) ne bi trebalo biti značajnih razlika u odnosu na već uplaćen porez. Konačan iznos razlike obračunano-uplaćeno izračunava se u godišnjoj poreznoj prijavi. Iznos mjesečnog predujma zapravo je privremeni obračun poreza na dobit sve dok se ne utvrdi godišnja obveza. Tada Porezna uprava u svom sistemu stornira zaduženja mjesečnih predujmova i knjiži obvezu iz godišnje porezne prijave. Što kada je obveza poreza na dobit preplaćena? Ukoliko je opisanim (ili bilo kojim drugim) načinom došlo do preplate poreza, to znači da porezni obveznik ima potraživanje prema državi. Što tada? Tada ima pravo putem pisanog zahtjeva tražiti povrat preplaćenog poreza na svoj žiro-račun. Također, pisanim zahtjevom može zatražiti da se preplatom podmire ostale obveze prema državi (PDV, doprinosi, članarine, trošarine, ostali porezi i dr.). Uz pisani zahtjev tada se Poreznoj upravi podnosi i obrazac HUB-1 ili HUB 1-1 (virman) koji država plaća najkasnije u roku 15 dana od dana primitka zahtjeva. Ukoliko dođe do kašnjenja u plaćanju, poduzetnik ima pravo obračunati zateznu kamatu od 14% godišnje za vrijeme dospjelosti potraživanja. Preplata poreza može se iskoristiti i za podmirenje predujmova poreza na dobit za tekuću godinu. Npr. ako preplata iznosi 5.000,00 kuna, a mjesečni predujam za tekuću godinu iznosi 1.000,00 kuna, pisanim zahtjevom može se tražiti podmirenje tekućih predujmova sve dok se preplata ne „potroši“. Zastara prava na povrat poreza Relativni rok zastare je 3 godine. U tom vremenu poduzetnik ima pravo tražiti povrat poreza, računajući od trenutka nastanka potraživanja. Trenutak nastanka potraživanja je prvi dan po proteku godine za koju je porez preplaćen (01.01.). Ukoliko je povrat već zatražen (pisanim zahtjevom), a uplata nije izvršena, poduzetnik treba poduzeti radnju (ponovljeni zahtjev ili požurnica) kojom će prekinuti tj. produžiti relativni zastarni rok. Apsolutni zastarni rok je 6 godina, što je krajnji rok do kojeg se relativne zastare mogu produljivati (obnavljati). O mogućnostima smanjenja predujma i drugim slučajevima utvrđivanja predujmova poreza na dobit pisati ćemo u slijedećem broju.   Tibor Jankač