Autor: Milivoj Pejić. dipl. oec, Omega računovodstvo Izborom organizacijsko pravnog oblika poduzetništva posredno se bira i oblik poreza koji će se plaćati  pa o tome  treba razmišljati kad se planiraju porezne obveze. Na taj se način se u okviru financijskog planiranja nastoji na legalan način smanjiti porezno opterećenje poslovnog poduhvata. Osnovni pravno organizacijski oblici poduzetništva su:

1. Trgovačka društva: Jednostavno društvo sa ograničenom odgovornošću ( j.d.o.o.), Društvo sa ograničenom odgovornošću ( d.o.o.), Dionička društva (d.d.), Komanditno društvo k.d.
2. Obrti i slobodna zanimanja
3. Zadruge, Ortaštva Registar poreznih obveznika (RPO), Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), Udruge , Ustanove, Zaklade, Fondacije

Svaki od navedenih organizacijsko pravnih oblika reguliran  je određenim zakonom: Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o obrtu, Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija itd. D.o.o. odnosno  j.d.o.o. i obrt su dva osnovna organizacijsko-pravna oblika poduzetništva u Republici Hrvatskoj pa ih u nastavku detaljnije obrađujemo . Jednostavno društvo sa ograničenom odgovornošću ( j.d.o.o.) je trgovačko društvo koje odgovara za svoje obveze samo do visine kapitala dok kod obrta obrtnik odgovara sa svojom cjelokupnom imovinom. Prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o trgovačkim društvima (Nar. Nov. Br.111/12) koji je na snazi od 18.10.2012 u pravnom sustavu Republike Hrvatske uveden je novi oblik trgovačkog društva odnosno j.d.o.o.. Temeljni kapital za osnivanje j.d.o.o. iznosi 10,00 kn za razliku od društva sa ograničenom odgovornošću d.o.o.- kojemu temeljni kapital iznosi 20.000 kn   Trgovačka društva u Republici Hrvatskoj su obveznici poreza na dobit, prema Zakonu o računovodstvu moraju voditi dvojno knjigovodstvo koje je kompleksnije, pouzdanije, ali i zbog toga i skuplje. Trgovačka društva moraju predavati financijske izvještaje na Finu i Poreznu upravu. Dobit je razlika obračunanih prihoda i rashoda na temelju poslovnih događaja bez obzira da li je došlo do financijskih priljeva i odljeva. Na dobit se plaća porez od 20%, ali i ( 12% porez na dohodak + prirez)! Obrt Obrtnik odgovara sa svojom cjelokupnom imovinom za obveze obrta. Obrtnik vodi jednostavno knjigovodstvo te plaća porez na dohodak  koji predstavlja razliku primitaka i izdataka. Na obračunati dohodak plaća se porez na dohodak prema sljdećim stopama: -          12% + prirez ( npr. U Zagrebu 18%) do iznosa dohotka od 26.400,00 kn -          25% + prirez ( npr. U Zagrebu 18%) na iznose dohotka od 26.400,00 do 105.600,00 kn -          40% + prirez ( npr. U Zagrebu 18%) na iznos dohotka preko 105.600,00 kn Obrt mora ući u sustav poreza na dobit i voditi dvojno knjigovodstvo ukoliko ostvari primitke od 2 miliona kuna ili dohodak od 400.000 kn, ako ima imovinu veću od 2 miliona kuna ili zapošljava više od 15 radnika.     Još jedan dosta zanimljiv organizacijsko pravni oblik poduzetništva je tzv. paušalni obrt. Paušalni obrt služi za djelatnost u kojoj su primici u jednoj godini maksimalno do 149.500,00 kn. Paušalni porez na primitke do 85.000,00 kn iznosi 12.750,00 kn; Paušalni porez na primitke 85.000,00 kn pa do 115.000,00 kn iznosi 17.250,00 kn; Paušalni porez za primitke od 115.000,00 do 149.500,00 iznosi 22.424,00 kn; Paušalni obrt zahtijeva najjednostavnije praćenje poslovnih događaja i izvještavanje.   PDV Granica za ulazak u PDV sustav je 230.000 kn prihoda odnosno primitaka i tada se postaje kvartalni obveznik PDV-a. Postoji i mogućnost za dobrovoljni ulazak u sustav PDV- a na osobni zahtjev no tada se mora ostati u sustavu najmanje tri godine. PDV se može odbiti i obračunati tek od ulaska u sustav. Kod trgovačkih društava koja su obveznici poreza na dobit i vode dvojno knjigovodstvo PDV se plaća po obračunatim računima bez obzira na njihovu naplaćenost pa u nekim slučajevima poduzetnik kreditira državu jer njegova obveza nastaje u mjesecu u kom je izdao i primio račune za dobra i usluge, a na naplatu posebno u hrvatskim uvjetima može čekati i mjesecima . Kod obrta obrtnikova obveza za PDV obračunava se tek po plaćenim i naplaćenim računima što je povoljnija varijanta za poduzetnika jer ne mora plaćati obvezu za nešto što nije naplatio, a pitanje je i kad će. Još neke razlike između obrta i trgovačkih društava Dvojno računovodstvo kod trgovačkih društava je složenije, pouzdanije i skuplje što se tiće naknada računovodstvenim servisima, ali ima prednost kod eksternih korisnika kao što su banke, porezne uprave, investitori itd. Troškovi osnivanja su manji kod obrta nego kod d.o.o.-a no sa novim oblikom trgovačkog društva j.d.o.o. ovi troškovi su se gotovo izjednačili pa troškovi otvaranje trgovačkog društva više ne predstavljaju neki značajniji problem. Razlike između obrta i trgovačkih društava su i kod plaćanja obveza za obvezna osiguranja Kod obrta ( prema čl.66.st.1t1.Zakona o porezu na dohodak) najniža osnovica je 5.113,55 kn i dobije se množenjem faktora 0,65 sa prosječnom plaćom u Republici Hrvatskoj u iznosu od 7.867,00 (NN 128/12). Na tu osnovicu se obračunavaju doprinosi 20% (15%+5%) za Mirovinsko osiguranje, 13% za  zdravstveno osiguranje i 0,5% za ozljede na radu. Doprinosi se plaćaju do 15 u mjesecu za prethodni mjesec i obrtnik ih plaća po rješenju porezne uprave. Kod Paušalnih obrta( čl.70. Zakona o porezu na dohodak) osnovica je 3.146,80 kn i na nju se obračunavaju  kao i u prethodnom slučaju doprinosi 20% (15%+5%) za Mirovinsko osiguranje, 13% za  zdravstveno osiguranje i 0,5% za ozljede na radu. Doprinosi se plaćaju do 15 u mjesecu za prethodni mjesec i obrtnik ih plaća po rješenju porezne uprave. Članovi uprave trgovačkog društva kao i izvršni direktor trgovačkog društva ako nisu osigurani po drugoj osnovi moraju prema čl. 92. Zakona o porezu na dohodak, obračunati doprinose od  20% (15%+5%) za Mirovinsko osiguranje, 13% za  zdravstveno osiguranje i 0,5% za ozljede na radu. Doprinosi se plaćaju do 15 u mjesecu za prethodni mjesec .