Promjene u oporezivanju dobiti od 01.07.2010 I.dio

U prošlom broju pisali smo o promjenama u oporezivanju dohotka, koje su nastupile 01.07.2010. godine. U ovom broju pišemo o promjenama u Zakonu o porezu na dobit čije su nove odredbe nastupile također s 01.07.2010. godine. 1. Isplate dobiti i dividendi Dobit se po novom isplaćuje na žiro-račun vlasnika, o čemu smo već pisali u prethodnom članku. Predujam dobiti za tekuću godinu moguće je isplaćivati na tekući račun ili u gotovini, s time da, ukoliko je društvo u prethodnoj godini poslovalo s gubitkom, takvim isplatama ne smije se narušiti poslovanje društva. Predujam se ne smije isplaćivati niti ukoliko, nakon godine poslovanja s gubitkom, društvo u tekućoj godini (u kvartalnim izvještajima) ostvaruje gubitke. Ukoliko vlasnici tijekom godine pretjeraju s isplatama predujmova dobiti, kada neto dobit na kraju godine ne pokriva isplaćene predujmove, dužni su do dana podnošenja prijave poreza na dobit uplatiti na žiro-račun društva povrat predujma dobiti. U suprotnom se na preplaćeni iznos obračunava porez na dohodak od kapitala od 40%. Do sada je preplaćeni iznos bilo moguće iskazati kao pozajmicu, uz obračun kamate od 4%. 2. Sitan inventar Po novom, sitan inventar (dugotrajna imovina male vrijednosti, s mogućnošću jednokratnog otpisa) je imovina čiji trošak nabave (bez PDV-a) ne prelazi vrijednost od 3.500,00 kuna. Do sada se na trošak sitnog inventara smjela otpisati imovina do 2.000,00 kuna. Treba napomenuti da društvo, ukoliko donese takvu odluku/računovodstvenu politiku, ne mora nužno jednokratno otpisivati sitni inventar. Ovo je česta zabluda, čak i u struci, da se sitni inventar mora jednokratno otpisivati. Porezni propisi u pravilu ne utječu izravno na računovodstvene politike. 3. Rezerviranja za neiskorištene dane godišnjeg odmora Novost je da su rashodi od rezerviranja za neiskorištene dane godišnjeg odmora porezno priznati rashod. Naime, na kraju godine treba napraviti inventuru neiskorištenih dana za godišnje odmore. Potom treba izračunati prosječan trošak rada i, temeljem toga, naknadu za neiskorištene dane godišnjeg odmora. Početkom iduće godine, rezerviranje treba isknjižiti u korist prihoda. Porezno gledano, radi se o poreznoj odgodi, a ne trajnoj „uštedi“. Iako je opisani postupak predviđen u HSFI 16 i MRS-om 19, tek promjenom Zakona o radu od 01.01.2010.g. dobiva smisao jer od tada je propisana obveza poslodavcu da, u slučaju otkaza ugovora o radu, mora radniku isplatiti naknadu za neiskorištene dane godišnjeg odmora.   U slijedećem broju nastavljamo…   Tibor Jankač, dipl.oec.