Oporezivanje troškova reprezentacije i promidžbe u 2017. godini

 Objavljeno: 18.10.2017. Porezni tretman troškova ugošćavanja i darivanja poslovnih partnera i kupaca je često mijenjan u prošlosti, tako da svako malo obradimo ovu temu u svijetlu novih odredbi poreznih propisa. Darivanje u praksi poprima razne oblike, gdje o detaljima ovisi kako će se ono oporezovati. 1) Reprezentacija Reprezentaciju čine troškovi ugošćenja poslovnih partnera (hrana i piće, troškovi odmora, sporta, rekreacije i razonode, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor). Reprezentaciju ne čine troškovi ugošćavanja zaposlenika, članova uprave i vlasnika. Kada se daruju zaposlenici, tada govorimo o vidu isplate plaće u naravi. Kada se daruju vlasnici, tada govorimo o isplati dobiti ili dohotku od kapitala. Reprezentaciju čine i pokloni poslovnim partnerima, ukoliko se zbog prevelike vrijednosti ne mogu razvrstati u neku drugu, povoljniju kategoriju. Od 01.03.2012. godine kod reprezentacije nema prava na odbitak pretporeza, što je i dalje na snazi. Od 01.01.2017. godine novost je što je trošak reprezentacije porezno priznat u visini 50% nastalog troška. Godinama prije toga, porezno je bilo priznato tek 30% troškova reprezentacije. Npr. ukoliko poduzetnik nabavi poslovni dar (npr. sat) u vrijednosti 3.000 kn i daruje ga poslovnom partneru, pretporez neće moći odbiti, a na 1.500 kn će se na kraju godine obračunati još i porez na dobit (npr. 1.500 kn x 18% = 270 kn). Porezno nepriznat trošak (konkretno 50% ukupnog troška nabave) jest iznos na koji se krajem godine obračunava porez na dobit, po stopi 12% (za poduzetnike sa prihodom do 3 mio. kuna) ili 18% (za poduzetnike sa prihodom >3 mio. kn). 2) Promidžba Ukratko, troškovima promidžbe, u poreznom smislu, smatraju se darivanja poslovnih partnera ako su istovremeno ispunjeni slijedeći zahtjevi: 1) ako se daju proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika, 2) ako su ti proizvodi ili roba prilagođeni za promidžbene svrhe i s oznakom nije za prodaju (napisana, nalijepljena ili na drugi način stavljena na proizvod); 3) ako su proizvodi ili roba za promidžbene svrhe u manjim pakiranjima u kojima se uobičajeno ne prodaje, već služe za testiranje, kušanje i sl.; 4) pojedinačna vrijednost (trošak nabave ili proizvodnje) nije veća od 160,00 kn. Iznimno, ako se proizvodi koji imaju znak tvrtke ili proizvoda daju za uporabu u prodajnom prostoru kupca mogu se smatrati promidžbom i ako im je vrijednost veća od 160,00 kn. Iznimno, promidžbom se također može smatrati trošak koji nastaje kada se daju reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda ili drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i slično). Promidžbenim poklonima smije se darivati u razumnim količinama. Konkretno, ista osoba ne smije biti darivana češće od jednom tromjesečno. U suprotnom bi se trošak nabave dara smatrao reprezentacijom. Navedeno povlači za sobom da treba voditi evidenciju darivanja, tj. bilježiti kome je i kada predan dar. Kod troškova promidžbe pretporez se priznaje u cijelosti. K tome, trošak nabave promidžbenog materijala je u potpunosti porezno priznat trošak. Gledano sveukupno, trošak promidžbe je neusporedivo povoljniji za poduzetnika (naročito obveznika PDV-a) od reprezentacije, naročito kada se radi o većim iznosima. Samo da pojasnimo pojam troška nabave. Ukoliko je poduzetnik koji poklanja obveznik PDV-a, trošak nabave je cijena bez PDV-a (jer pretporez nije trošak). Ukoliko nije obveznik PDV-a, trošak nabave čini ukupna cijena sa uključenim PDV-om. 3) Uzorci Uzorci također spadaju u kategoriju darivanja poslovnih partnera (sadašnjih i potencijalnih), te se na njih primjenjuju prethodno navedeni kriteriji. Ukoliko npr. parfumerija u prodajnom prostoru drži uzorke parfema u posebno označenim bočicama, koje su namijenjene za korištenje isključivo u prodajnom prostoru, tada trošak nabave uzorka nije ograničen i predstavlja trošak promidžbe, uz pravo na odbitak pretporeza (prilikom nabave od dobavljača). 4) Nagradne igre Nagrade poklonjene u okviru zakonito organiziranih nagradnih igara ne podliježu navedenim ograničenjima, što znači da za organizatora znače trošak promidžbe uz pravo na odbitak pretporeza, bez obzira na vrijednost dara. 5) Ostali troškovi promidžbe Troškovi usluga oglašavanja i marketinga zapravo i nisu tema ovog članka, te ne podliježu navedenim ograničenjima, već se smatraju uobičajenim troškovima poslovanja. Ovo navodimo radi sličnosti u samom nazivu troškova. Također, donacije i sponzorstva su neka druga tema, o kojoj smo pisali u zasebnom članku.   Tibor Jankač