Autor: Lotar Bengin

Objavljeno: 03.03.2024.

U skladu s brzim napretkom tehnologije, kriptovalute su postale neizostavna tema u globalnom ekonomskom i financijskom kontekstu. Nastale s prvotnom svrhom stvaranja decentraliziranog sustava plaćanja, kriptovalute su evoluirale u sredstvo investiranja, trgovine te čuvanja vrijednosti. S rastućom popularnošću i širenjem kriptovaluta, pitanja oko njihova oporezivanja postaju sve relevantnija, posebice u kontekstu zakonodavstva pojedinih zemalja. Upravo zbog toga, a s obzirom na nadolazeći datum Bitcoin halvinga^[1], korisno je osvježiti znanje o oporezivanju kripto imovine te kako se ta imovina knjiži u poslovnim knjigama. U ovom članku ćemo pojasniti oporezivanje kriptovaluta iz perspektive poreza na dohodak, dok ćemo računovodstvo kriptovaluta razmotriti u budućem članku.

1. Porezni tretman s aspekta poreza na dohodak

Trgovanje kriptovalutama često se uspoređuje s trgovanjem dionicama, stoga je i njihov porezni tretman sličan. Prema Zakonu o porezu na dohodak (ZPDOH), dohodak od trgovanja kriptovalutama oporezuje se kao dohodak od kapitala, temeljem kapitalnih dobitaka (članak 67. ZPDOH). Trenutna zakonska porezna stopa, u trenutku pisanja ovog članka, iznosi 12%.

2. Oporezivi događaj

Sljedeći korak je utvrđivanje oporezivog događaja. Prodaja (ili zamjena) kriptovalute za FIAT valutu (npr. EUR) smatra se oporezivim događajem. Ako osoba ostvari dohodak kao razliku između primitka od prodaje i nabavne vrijednosti kriptovalute, taj dohodak se oporezuje stopom od 12%. S druge strane, zamjena jedne kriptovalute za drugu, što će većina sudionika na tržištu kriptovaluta smatrati povoljnim, ne smatra se oporezivim događajem te nije obuhvaćena porezom na dohodak od kapitala temeljenog na kapitalnim dobitcima.

Osim toga, jedno od oslobođenja od poreza koje će sigurno razveseliti sve HODL-ere^[2] i dugoročne investitore je činjenica da porez na kapitalnu dobit nije potrebno platiti ukoliko se kriptovaluta drži dulje od dvije godine (članak 67., stavak 8., ZPDOH).

3. Evidencija

Kako bi se ispravno utvrdila porezna obveza temeljena na kapitalnoj dobiti, sukladno članku 70., stavku 5., ZPDOH-a, porezni obveznik mora voditi evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO - First In, First Out). To znači da porezni obveznik mora jasno evidentirati svako stjecanje i otuđenje svake kriptovalute pojedinačno.

4. Izvještavanje

Kao posljednju točku ovog članka, važno je spomenuti obvezu izvještavanja i podnošenja propisanih obrazaca. Ako porezni obveznik ostvari dohodak od trgovanja kriptovalutama, taj dohodak treba prijaviti nadležnoj Poreznoj upravi putem JOPPD obrasca. Rok za podnošenje ovog obrasca je do kraja veljače tekuće godine za sve transakcije provedene u prethodnoj godini. U ovom obrascu se prikazuju kapitalni dobitci koji se zatim umanjuju za kapitalne gubitke i eventualne troškove koji su nastali poreznom obvezniku tijekom prethodne godine zbog trgovanja kriptovalutama. Također, bitno je napomenuti da porezni obveznik koji stekne kriptovalutu i otuđi je nakon dvije godine nije dužan predati JOPPD obrazac nadležnoj Poreznoj upravi. Ipak, uvijek je mudro sačuvati svu dokumentaciju koja može poslužiti kao potvrda o držanju kriptovalute duže od dvije godine, u slučaju poreznog nadzora.

Lotar Bengin