Autor: Matej Žic
Objavljeno: 20.10.2025.
S obzirom na opsežne zakonske promjene kojima je cilj usklađivanje s europskim direktivama, odlučili smo podsjetiti naše klijente na najnovije izmjene Zakona i Pravilnika o PDV-u koje su na snazi od siječnja 2025. godine.
Uz to, provjerili smo postoje li u trenutku pisanja ovog članka najave novih izmjena koje bi mogle stupiti na snagu već početkom iduće godine.
Ulazak u sustav PDV-a
Prema izmjenama Zakona o PDV-u (NN 152/2024) i Pravilnika o PDV-u (NN 16/2025), poduzetnici čiji godišnji promet u tuzemstvu pređe iznos od 60.000 eura više ne mogu koristiti oslobođenje od plaćanja PDV-a.
U navedeni prag od 60.000 eura uključuju se sve isporuke dobara i usluga koje bi bile oporezive kada bi ih obavio obveznik PDV-a, uključujući i isporuke oporezive po stopi 0%, kao i isporuke oslobođene plaćanja PDV-a, te transakcije s nekretninama, osim ako su pomoćne naravi.
Ključno je napomenuti da, prema članku 186. stavku 1. Pravilnika o PDV-u, status obveznika PDV-a nastupa već od prvog dana koji slijedi nakon dana prelaska praga. Ovo je jedna od ključnih izmjena, obzirom da je prethodno obveza ulaska u sustav PDV-a nastupala od prvog dana idućeg mjeseca nakon prelaska praga.
Porezni obveznik dužan je u roku od 8 dana od prelaska praga obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave podnošenjem obrasca P-PDV. Ako se to ne učini, Porezna uprava može po službenoj dužnosti upisati obveznika u registar PDV-a, s retroaktivnim učinkom od dana nakon prelaska praga.
Ovo pravilo posebno je važno za male poduzetnike i obrtnike koji poslovanje vode blizu praga od 60.000 eura – jer nepravovremena prijava može dovesti do naknadnog obračuna PDV-a i zateznih kamata.
Načini praćenja prometa ovisno o pravnom obliku poslovanja
Kod trgovačkih društava (d.o.o., j.d.o.o.) promet se gleda prema izdanim računima, bez obzira jesu li naplaćeni ili ne, jer se vodi dvojno knjigovodstvo i primjenjuje načelo nastanka poslovnog događaja.
Kod obrtnika – dohodaša, promet se prati prema naplaćenim računima, jer poslovne knjige vode po načelu blagajne.
U praksi to može predstavljati izazov, jer ulazak u sustav PDV-a stupa na snagu već idući dan nakon prelaska praga, pa poduzetnik mora odmah početi izdavati račune s PDV-om.
To ujedno znači i obvezu ispravne fiskalizacije računa, budući da mali porezni obveznici koji su do tada bili oslobođeni fiskalizacije sada postaju obveznici i te procedure.
Izlazak u sustav PDV-a
Porezni obveznik koji u prethodnoj kalendarskoj godini nije ostvario promet veći od 60.000 eura (bez PDV-a) može zatražiti brisanje iz registra obveznika PDV-a. Zahtjev za izlazak iz PDV-a podnosi se do 15. siječnja tekuće godine u slobodnoj formi, nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
Prema članku 186.e Pravilnika o PDV-u, važno je naglasiti da obveznik koji je u sustav PDV-a ušao dobrovoljno (dakle, iako nije prešao prag), ne može izaći iz sustava tijekom tekuće i sljedeće kalendarske godine.
S druge strane, obveznik koji je u sustav ušao po sili zakona, jer je prešao prag od 60.000 eura, može zatražiti brisanje iz registra već u idućoj godini, ako ima dokumentirano da promet u prethodnoj godini nije prešao prag te pravodobno podnese zahtjev.
U praksi to znači da, ako porezni obveznik dokaže da mu je promet u prethodnoj godini bio ispod 60.000 eura, od 1. siječnja tekuće godine prestaje izdavati račune s PDV-om, znači prije nego što rješenje Porezne uprave formalno stupi na snagu.
Porezna uprava može obveznika brisati i po službenoj dužnosti, ako utvrdi da ne obavlja gospodarsku djelatnost dulje od jedne kalendarske godine, odnosno i ranije ako sudjeluje u prijevarnim radnjama.
Primjer iz prakse:
Tvrtka Primjer d.o.o. tijekom 2025. godine ostvarila je promet od 48.000 eura (bez PDV-a). U sustav PDV-a bila je upisana po sili zakona, jer je u ranijem razdoblju premašila zakonski prag.
Budući da je u 2025. ostvarila promet manji od praga, tvrtka može od 1. siječnja 2026. prestati izdavati račune s PDV-om, uz obvezu da do 15. siječnja 2026., nadležnoj ispostavi Porezne uprave, podnese zahtjev za brisanje iz registra obveznika PDV-a.
Prije izlaska iz sustava potrebno je provesti ispravak pretporeza za imovinu i zalihe za koje je ranije korišteno pravo na odbitak PDV-a.
Razdoblje korekcije iznosi 5 godina za pokretnine i 10 godina za nekretnine.
Primjerice, tvrtka je 2023. kupila računalo i odbila 500 eura pretporeza po ulaznoj fakturi. Budući da pri izlasku 1. siječnja 2026. nije proteklo pet godina, potrebno je ispraviti preostala tri petine, odnosno 300 eura pretporeza.
Također, ako tvrtka u trenutku izlaska ima zalihe robe kupljene s pravom na odbitak PDV-a, dužna je ispraviti pretporez u cijelosti, jer će se ta roba nakon izlaska prodavati izvan sustava PDV-a.
Sve korekcije pretporeza iskazuju se u zadnjoj PDV prijavi, koja se predaje za prosinac 2025. godine.
Što donosi novi Nacrt izmjena Zakona o PDV-u (2025.)
U trenutku pisanja ovog članka, prema Nacrtu prijedloga Zakona o PDV-u, predviđene izmjene su minimalnog opsega i odnose se isključivo na produljenje roka važenja snižene stope PDV-a od 5 % do 31. ožujka 2026. godine, i to za:
- isporuku prirodnog plina, uključujući naknade vezane uz tu isporuku,
- isporuku grijanja iz toplinskih stanica,
- isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke.
Drugim riječima, trenutno nema naznaka novih izmjena koje bi utjecale na pragove ili rokove vezane uz PDV.
Ipak, kako smo već ranije spomenuli, opsežne promjene očekuju poduzetnike kroz sustav fiskalizacije i uvođenje e-računa, što će zahtijevati prilagodbe u praksi.
Zaključak
Zakonske izmjene iz 2025. godine donijele su nekoliko važnih pomaka u sustavu PDV-a, osobito u pogledu ulaska i izlaska iz sustava, kao i strožeg definiranja rokova i postupanja Porezne uprave.
Navedeno zahtjeva daljnju digitalnu prilagodbu poduzetnika, naročito malih poreznih obveznika koji moraju pratiti promete na dnevnoj razini. U narednom razdoblju fokus porezne administracije seli se na digitalizaciju i e-račune, što će otvoriti novu fazu u modernizaciji PDV sustava i svakodnevnom poslovanju, ali i olakšati usklađivanje obveznika s propisima.